Pour les jeunes, par les jeunes de l’océan Indien
Stéphane inn swazir pou vinn peizazis. Me dan Rodrig, gagn delo se enn gran defi. Malgre de-trwa proze desalman delo kinn inplemante, problem-la res kronik ek li afekte kotidien bann fami ek lavenir bann metie later. Sa pa finn dekouraz li pou otan. Kouma tou Rodrige, li rod so bann solision.
Dan mo vilaz, Anse Fémie, touletan ena lasesres. Anba nou lipie, later krake e nou santi sa saler li garde-la. Delo potab, enn vre defi isi. Mo ti pou dir plis ki lezot plas dan Rodrig. Water Unit, rezo piblik, donn delo potab de fwa par an, an Zilie ek Septam, la si pa toul’tan. Parfwa, pou enn gran lokazion, kouma enn premie kominion, kapav gagn enn ti pe plis. Sinon nou kapte delo lapli dan basin ki nou fabrike nou mem ouswa nou al ziska basin kominoter dan Caverne Corail : enn rezervwar ki bann otorite ranpli preske toulezour. Laba, nou ranpli nou bidon pou bwar, pou fer lakwizinn ek pou netwaye.
Kot mwa, nou a trwa dimounn. Me mo bann vwazin, zot, zot enn gran fami avek enn granmer ek enn ta zanfan. Be lerla nou ede. Ler mo al sers delo, mo pran pou bann-la si. Isi, si to pa solider, to pa pou resi zame. Ena fwa, nou al ziska enn lasours pou al sers delo. Pre kot mo reste, ena enn lasours ki nou apel Tigom. Boukou dimounn al lav linz laba, ranpli zot bidon ek ramenn lakaz, ouswa pou zanimo bwar. Distribision delo pe vinn deplizanpli kritik, ek nou pena swa, nou oblize debrouye koumsa mem.
Mwa, mo fer plant pouse san delo.
Mo enn peizazis. Mo travay, li depann lor sezon. Dan plin lete dimounn vin rod mo servis pou anbeli zot lakour. Monn fer enn formasion pou sa dan Centre Agricole Frère Remi, ki existe depi omwin 50 an. Apre mo klas CPE, laz 11 z-an monn desid pou al aprann enn metie laba. Ena de tou dan sa sant-la. Nou aprann fer elvaz (koson, lapin, kanar, poul, etc.) ek nou osi aprann plante. Nou fer bann resers lor bann plant – par exanp nou kone ki bann plant finn kouma ditin li bon pou lasante, parey pou ayapana, zanrober li bon kan gagn kolik etc. Answit laz 18 an monn al fer mo premie staz dan enn lotel dan vilaz Graviers. Se laba ki monn dekouver kouma organiz bann plant pou fer enn peizaz. Ek monn kapav osi donn mo lopinion, partaz mo lide. Sa inn extra pler mwa.
Apartir dela monn desid pou propoz mo servis bann lotel, individi ek lantrepriz ki rod kikenn pou plante ek dekor zot lakour. Tipa tipa monn konpran ki bann plant bizin, kouma zot fonksione e monn develop metod permakiltir; sirtou pandan sezon sek parski Rodrig gagn problem delo regilierman.
Pou mo bann plantasion may, zariko ek maniok monn swazir fer permakiltir pou permet mwa gagn mo bann legim san tro traka. Mo pios later, mo met koko ek tron banann. Sa permet mwa aroze zis de fwa. Sa teknik-la gard later fre ek li nouri li an mem tan. Mo pa bizin tro kas latet pou aroze. Mo metie inn fer mwa fer bann staz dan Lafrik – Ouganda ek Burkina Faso kot monn dekouver kouma resikle bann dese organik. Mo trouv sa extraordiner e mo ti anvi enn zour resi fer sa dan Rodrig. Parfwa mo inkie pou lavenir mo metie ki demann konstaman servi delo pou asire ki bann plant pa mor.
Mo pa travay zis later, mo swagn zanimo osi.
Mo fer elvaz koson – mo ena de mama koson ek enn zenn. Monn fer enn basin pou zot; kot mo kapte delo zis pou zot. Zis kan koson-la plenn ki bizin lav li, pou so bann tipti pa gagn mikrob.
Malgre ki li enn difikilte permanan, problem delo, li pa enn size konversasion ant planter, peizazis ek agrikilter; nou abitie debrouye ek trouv bann solision. Parski isi, tou depann lor delo.
Stéphane, 25 ans